Muzej-Museo Lapidarium
u suradnji s
Istraživačkim centrom za romansku lingvistiku sa Sveučilišta u Oxfordu
sa zadovoljstvom vas poziva na otvorenje izložbe
50 godina istrorumunjskog jezika: od oxfordske Hurrenove zbirke do ISTROX projekta
nedjelja, 26. lipnja 2022. u 20 sati
Projekt ISTROX provodi od 2018. godine Fakultet za lingvistiku, filologiju i fonetiku Sveučilišta u Oxfordu. Znanstveni projekt spaja lingvistička istraživanja s uključivanjem istrorumunjske zajednice kroz terenski rad u Istri, SAD-u i Australije, te analizama, transkripcijama i rada na metapodacima i internetskim platformama. Istrorumunjski vjerojatno je najmanje istraženi živući romanski jezik te su stoga njegova fonologija, morfologija, sintaksa i leksikon od velikog zanimanja za akademsku lingvističku zajednicu, osobito onu koja se bavi romanskim jezicima. Projekt se temelji na analizi neobjavljenog lingvističkog materija sakupljenog od Tonyja Hurrena.
Lingvist Tony Hurren Page from Tony Hurren’s notebook
Tony (Anthony) Hurren, engleski lingvist koji je proučavao istrorumunjski jezik, predavao je na Sveučilištu u Oxfordu od 1985. do 1997. Nakon njegove smrti, Hurrenova udovica darovala je Sveučilištu veliku količinu neobjavljenog materijala o profesorovom istraživanju istrorumunjskog jezika u ljeto 1966. i 1967. u Istri, što uključuje:
– oko 30 sati zvučnih zapisa (na rolama ili kazetama) koje je T.Hurren snimio u nekoliko istrorumunjskih sela 1960-ih.
– osam bilježnica s terenskog rada koje su prikupljene tijekom Hurrenovih istraživačkih posjeta Istri,a sadržavaju transkripciju i/ili prijevode dijela zvučnog materijala, kao i
lingvističke upitnike, informacije o govornicima i sudionicima itd.,
– uvezanu, još neobjavljenu gramatiku Istrorumunjski: funkcionalna fonologija i gramatika,
– 50 fotografija istrorumunjske zajednice iz 1960-ih snimanih za vrijeme Hurrenovih istraživačkih posjeta Istri.
Navedena građa do sada nije javno objavljena, gotovo se za nju i ne zna. Bez obzira na to što je Tony Hurren materijale iz Istre koristio za svoj pregled gramatike istrorumunjskog te za dio objavljenih znanstvenih članaka o istrorumunjskom aspektualnom sustavu, njegova ostavština je iznimna i gotovo netaknuta riznica informacija o istrorumunjskom jeziku, posebice o istarskoj povijesti, baštini i multikulturalnosti.
Skrećemo pažnju kako govorni istrorumunjski jezik gotovo da i nije zabilježen prije početka 20. stoljeća, stoga Hurrenov materijal iz 1960-ih čini zabilježenu povijesti istrorumunjskog jezika i njegovih govornika, od kojih su neki još živi.
Na otvorenju izložbe sudjeluju i članovi istrorumunjske zajednice iz Žejana, Šušnjevice, Nove Vasi i Letaja.
O izložbi i projektu govore: Profesor Martin Maiden, direktor Istraživačkog centra za romansku lingvistiku Sveučilišta u Oxfordu i znanstvene suradnice ISTROX-a. (teme: međunarodna kulturna suradnja, muzeologija i lingvistika, zavičajnost, zaštita i očuvanje nematerijalne kulturne baštine, interdisciplinarni projekt, razvoj interkulturnog dijaloga i kulturne raznolikosti, promocija hrvatske baštine, multimedijalna izložba)
Organizatori: Muzej-Museo Lapidarium, Novigrad-Cittanova i Fakultet za lingvistiku, filozofiju i fonetiku Sveučilišta u Oxfordu/ Faculty of Linguistics, Philology & Phonetics University of Oxford,
Autori: Jerica Ziherl i ISTROX tim
Nakon otvorenja izložbe, a u sklopu projekta “Too old to die” slijedi glazbeni nastup grupe GorrMarr ( Goran Farkaš i Marijan Jelinić) interesantan spoj vrednovanja baštine i istarske kulture.
Realizaciju izložbe i publikacije omogućili su Istarska županija – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Novigrad-Cittanova i Turistička zajednica grada Novigrad-Cittanova.
